Kako zaštititi porodičnu imovinu od inflacije?

Kada se nakon ko zna koliko godina iznenada poveća cijena ćevapa, to je ozbiljan signal za razmišljanje.

Više nema dileme - inflacija je stigla, i nije prolaznog karaktera.

To je prije par dana potvrdio i čelnik Američkih federalnih rezervi, a i sami možemo posvjedočiti porastu cijena roba i usluga svuda oko nas.

Šta je inflacija?

Jednostavno rečeno, inflacija je situacija u kojoj sve veća količina love ganja ograničenu količinu roba i usluga.

Inflacija je pokazatelj kupovne moći novca i najčešće se izražava indeksom potrošačkih cijena (CPI).

Porast CPI-ja znači da je potreban veći iznos novca da bi se kupila standardna korpa potrošačkih dobara.

Koji su najčešći uzroci inflacije?

• Potražnja: Kada je potražnja veća od ponude, to uzrokuje pritisak na povećanje cijena. Uzroci mogu biti veća količina novca u opticaju (što se desilo kako bi se ublažile posljedice pandemije), rastuća ekonomija, ili povećanje državne potrošnje.

• Troškovi: Rast plata i troškova proizvodnje (npr. sirovina). Historijski gledano, nagli skokovi cijena nafte su često uzrokovali i rast cijena drugih dobara.

• Očekivanja: Začarani krug gdje svi očekuju da će se cijene povećati, pa iz tog razloga firme dižu cijene, a potrošači zahtijevaju veće plate, što firme tjera na novo povećanje cijena.

Koliko iznosi trenutna stopa inflacije?

U novembru 2021, stope inflacije u regiji i EU se kreću između 4% i 6% u odnosu na isti period prethodne godine.

U ranijim godinama, rast cijena se najčešće kretao u rasponu od 0% do 2%, pa je razumljivo da ovaj nagli skok djeluje uznemirujuće.

Znači li to da slijedi hiperinflacija?

Kada spomenemo inflaciju, većina će pomisliti na hiperinflaciju, koju smo na našim prostorima posljednji put iskusili u osamdesetim i devedesetim.

Tada su ljudi žurili da što prije potroše platu ili je razmijene za devize, jer bi već sutra vrijedila manje nego danas.

Međutim, vjerovatnoća za takav scenarij je iznimno mala, a centralne banke imaju niz alata kojima u slučaju potrebe mogu ublažiti rast cijena.

Kolika stopa inflacije se očekuje u narednim godinama?

Ekonomske prognoze su nezahvalan posao.

Kada vam god neko kaže da zna kolika će biti stopa inflacije naredne godine, bježite od njega - ili je lud ili vas želi prevariti.

Ipak, većina ekonomista očekuje da će inflacija potrajati, te da će se njena stopa u naredne tri godine kretati između 2% i 3%.

To jeste više nego inače, ali nije ogroman skok.

Imamo li razloga za zabrinutost?

Određeni nivo inflacije je dobar za ekonomiju, a i Evropska centralna banka ima zvaničan cilj inflacije od 2% kao dio svoje monetarne politike.

Međutim, čak i ako stopa inflacije bude samo 2% godišnje, novac će u roku 20 godina izgubiti trećinu svoje vrijednosti, zbog čega nije dobro držati veću količinu gotovine sa strane.

Kako inflacija može utjecati na imovinu preduzetničkih porodica?

Vlastita firma predstavlja najveći dio imovine tipičnog preduzetnika na našim prostorima.

Međutim, firma je u isto vrijeme i onaj dio portfolija koji najveći rizik i najmanju likvidnost.

Zbog toga preduzetničke porodice sve češće ulažu i u druge tipove imovine s ciljem diverzifikacije.

Podsjećanja radi, postoji pet osnovnih vrsta imovine:

• gotovina,

• dionice,

• obveznice,

• nekretnine,

• alternativna imovina (privatni biznis, zlato, robe, kriptovalute…).

Imućne porodice u svijetu će najčešće imati barem po 10% imovine u svakoj od ovih pet grupa, a omjeri alokacije će se razlikovati u zavisnosti od ciljeva, vremenskog horizonta investiranja, te tolerancije na rizik.

Inflacija ima različit utjecaj na različite vrste imovine - najgore će proći gotovina i obveznice, dok će vrijednost dionica i nekretnina najčešće rasti zajedno s inflacijom.

Koje vrste imovine najbolje prolaze u inflaciji?

• Dionice: Prosječan rast američkih dionica nakon inflacije u posljednjih 100 godina iznosi 7,5%. Iako je vrijednost dionica dosegla najviši nivo ikada, one svejedno predstavljaju najbolji protuotrov za inflaciju. Ako imate dovoljno dug vremenski horizont i možete priuštiti da budete strpljivi, povrat dionica će sigurno biti veći od stope inflacije u dugom roku. Preporučuje se ulaganje u pasivne fondove (ETF-ove) s niskim troškovima i širokom diverzifikacijom u smislu geografskih tržišta i industrija.

• Protuinflacijske obveznice (TIPS): Ovo su obveznice koje su posebno dizajnirane s ciljem da njihova vrijednost prati indeks potrošačkih cijena. Ukoliko trenutno imate dio portfolija u drugim vrstama obveznica, preporučuje se da polovinu tog iznosa prebacite u TIPS.

• Nekretnine: Nekretnine i zemljišta najčešće ostvaruju rast cijene za vrijeme inflacije. Za investitore koji ne žele kupovati fizičke nekretnine zbog nelikvidnosti, geografskog rizika, ili troška održavanja, dobra alternativa mogu biti i nekretninski fondovi (REIT-ovi). Njihova prednost je diverzificiranost kroz različita geografska područja i topove nekretnina.

Oko kojih vrsta imovine treba biti oprezan?

• Plemeniti metali: Iako većina ljudi smatra da zlato dobro štiti od inflacije, historijski podaci nam govore da to nije uvijek bio slučaj. Zlato je špekulativna imovina i ne daje realan povrat u vidu dividende, rente, ili kamate. Pošto je njihova vrijednost izrazito nestabilna, ne preporučuje se držanje više od 5% plemenitih metala u portfoliju.

• Berzanske robe: Nafta, plin, pšenica, električna energija, metali, pamuk, drvo, sok od narandže… Cijene berzanskih roba skoro uvijek rastu za vrijeme inflacije. Zbog toga fondovi koji prate njihovu vrijednost mogu biti dodatak portfoliju. Ipak treba biti oprezan: iako berzanske robe u ovoj godini rastu čak 40% , proteklih deset godina su bile u minusu. Slično kao i plemeniti metali, berzanske robe ne trebaju prelaziti više od 5% portfolija.

• Kriptovalute: Fanovi kriptovaluta smatraju da su one rješenje za svaki problem, pa tako i inflaciju. Istina je da je ponuda Bitcoina ograničena, te da se za razliku od novca ne može doštampavati. Međutim, nemamo dovoljno podataka da bismo sa sigurnošću mogli tvrditi da će se kriptovalute dobro ponašati u inflaciji. Budućnost kriptovaluta je neizvjesna, pa se ni u ovom slučaju ne preporučuje ulaganje veće od 5% ukupnog portfolija.

• Kolekcionarski predmeti: umjetnine, antikviteti, satovi, poštanske markice, vina, oldtajmeri… Ulaganje u raritetnu fizičku imovinu ima smisla. Izazov je u tome što će samo 1% kolekcionarskih predmeta imati dugoročni rast vrijednosti, pa je teško unaprijed procijeniti ko će biti pobjednik.

Koje vrste imovine treba izbjegavati?

• Gotovina: Osim fonda za crne dane koji treba pokriti najmanje godinu dana životnih troškova, nije preporučljivo držati gotovinu - kako u madracu, tako ni u banci.

• Srednjoročne i dugoročne obveznice: Preprodajna vrijednost obveznica pada kad god se povećaju kamatne stope. Dodatni problem je što obveznice investitorima isplaćuju fiksan iznos, a njegova realna vrijednost se smanjuje sa svakom budućom uplatom. Stoga se ne preporučuje kupovina obveznica sa dospijećem dužim od tri godine.

Treba li zbog inflacije presložiti portfolio?

Investitori koji imaju nešto veću toleranciju na rizik, i posljedično veći dio svog portfolija u dioničkim fondovima i nekretninama, ne trebaju brinuti o inflaciji.

S druge strane, oni koji će ubrzo trebati glavnicu, ili ostvaruju značajan prihod od kamata, trebaju razmisliti o ulaganju u protuinflacijske obveznice.

Generalno govoreći, inflacija ne treba imati prevelik utjecaj na investicionu politiku i dugoročnu alokaciju imovine.

Diverzifikovani portfolio, koji u sebi sadrži različite vrste imovine sa niskom međusobnom korelacijom, će imati dobre dugoročne rezultate u bilo kojim ekonomskim okolnostima.